Kako geni utječu na nasljeđe i razvoj mačaka?

Kako geni utječu na nasljeđe i razvoj mačaka?

Životinje nasljeđuju posebna svojstva od svojih roditelja. Postupak nasljeđivanja postaje razumljiv tek kad su istraživanja nasljednih svojstava znanstvenika Gregora Johanna Mendela došla u javnost. Rođen davne 1822. godine, Mendel je stvorio uvod u znanost o genetici, kao i osnovu uzgojnih programa za životinje s pedigreom. U Mendelovo doba ljudi još nisu razumjeli mehanizme nasljeđivanja jer su zapravo tek tada počeli shvaćati proces razmnožavanja. Mendel je smatrao da oba roditelja imaju podjednake udjele u potomstvu, odnosno da svaki roditelj daje po jednu spolnu stanicu koje se spajaju u oplođeno jaje (zigotu). Prije Mendele koji je utemeljio modernu genetiku sredinom 19. stoljeća, postojalo je nekoliko teorija nasljeđivanja koji su uglavnom povezani s Jeanom-Baptisteom Lamarckom, Charlsom Darwinom i Francisom Galtonom.

Nakon 1903. godine za razvoj genetike bili su zaslužni Walter Sutton i Theodor Bovari koji su potvrdili Mendelov zakon nasljeđivanja, Johannsen koji 1909. godine uvodi termin gen, te mnogi drugi znanstvenici koji su zaslužni za znanost o nasljeđivanju i njezin razvoj. Zahvaljujući istraživanjima u genetici koja su se provodila od 19. stoljeća, ali i mnogo ranije, danas bolje shvaćamo našu genetiku, kao i genetiku naših kućnih ljubimaca.

Građa mačaka

Sva živa bića, uključujući i mačke, građena su od stanica. Svaka od tih stanica je mali skup složene tvari (citoplazma), u čijoj sredini se nalazi jezgra koja sadrži kromosome čiji broj ovisi o vrsti životinje. Domaća mačka ima 38 kromosoma u 19 parova, dok ih čovjek ima 46 u 23 para. Kromosome možemo zamisliti kao dugi niz kuglica različitih boja, oblika i veličina poredanih u posebnom redoslijedu.

Takav poredak koji je šifriran i upravlja kao da se radi o nekom kompjuterskom programu bilježi svaku strukturu u tijelu pojedine životinje. Unutar svake stanice, bez obzira na poziciju na tijelu, postoje informacije o obliku čitavog tijela. Vrh mačkina repa ili duboko unutar njena jezika, zabilježena je svaka pojedinost o njezinoj građi. Iako je 19 kromosomskih parova u principu jednako, jedan među njima se ipak malo razlikuje. Taj kromosom (spolni kromosm) određuje spol životinje, ženke imaj par kromosoma X (oznaka XX), dok mužjaci imaju jedan kromosom X i jedan Y (oznaka XY).

Ukratko o genima

Kuglice na kromosomima o kojima smo prethodno govorili i pokušali ih predočiti zovu se geni. Svaki gen opisuje jedno ili više svojstava cijelog tijela. Tako su neki geni nosioci informacije o boji mačje dlake, dok su drugi povezani s njenom duljinom. Ostali geni određuju veličinu različitih dijelova tijela, funkcije unutrašnjih organa, ili ponašanje mačke. Pojava zvana epistaza (maskiranje), javlja se kad su neki geni toliko snažni da nadvladaju i prekriju svojstva stvorena drugim genima.

tabby cat photo

To objašnjava zašto crne mačke s tigrastim genima obično nemaju tigrastih oznaka. Povremeno se javlja djelomično maskiranje, što objašnjava zašto se kod malih jednobojnih mačića često vide blijede tigraste oznake. Dominantni geni bijele dlake često uzrokuju oslabljivanje građe unutrašnjeg uha. Tako su bijele mačke, posebno one plavih očiju, sklone gluhoći.

Kao i kod bijelih gena, sijamski geni također utječu na stvaranje zdravstvenih mana.U ovom slučaju radi se o optičkom živcu što povezuje oko i mozak. Loše anatomsko ožičenje smanjuje preklapanje vidnog polja očiju, a može i izrokovati dvostruku sliku, što mačka pokušava ispraviti žmirkanjem.

Utjecaj gena koji uzrokuje nedostatak repa je sličan onome što kod ljudi uzrokuje produžetak kralježnice, koji se može obiteljski prenositi. Manks geni imaju još neugodnih posljedica, primjerice kad se jajašce koje ga sadrži spoji sa spermijem što ga također nosi, pa zameci ugibaju u maternici.

Druge nepravilnosti uzrokovane genima uključuju rascijepljene šape, dodatne prste, nedostatak dlake, loše smještene ušne školjke i nespuštene testise. Premda se geni, općenito, razmještaju na različita mjesta unutar 19 parova kromosoma i mijenjaju mjesto svaki put kad se sretnu dvije gamete, postoje i neki koji se za vrijeme spolnog razmnožavanja vežu u parove. Oni prelaze s generacije na generaciju i ostaju jedan kraj drugog na istom kromosomu. Neki se od tih povezanih gena prenose samo na jedno od kromosoma.

white cat photo

Najbolji primjer za spolnu vezu kod mačaka je činjenica da su životinje kornjačastog krzna uvijek ženke. Razlog tome je što se kornjačasta dlaka stvara kombinacijom dominantnih narančastih i recesivnih gena svih ostalih boja dlake, od kojih su oba povezana sa X kromosomom. Zbog toga XY životinja, mužjak, ne može naslijediti tu kombinaciju.

Nasljedna svojstva

Mačke primaju dva različita gena (od svakog roditelja po jedan), koji upravljaju svim tjelesnim svojstvima. Ako jedan utječe na to da dlaka bude crne boje, a drugi da mačka bude tigrasto-šarena, pomislit ćete da će mačić biti negdje na pola puta između crnoga i tigrastoga. Neki geni su ipak dominantniji, a neki slabiji, odnosno recesivno. Tako su svi križanci tigraste i crne mačke tigrasti, ali budući da nose recesivne crne gene, ako se pare međusobno, stvorit će tigraste i crne mačke, u omjeru 3:1.

Drugi faktori koji utječu na razvoj

Na promjene u strukturi gena mogu utjecati i atomska zračenja i utjecaj nekih spojeva. Te promjene nazivamo mutacijama, a njihova je posljedica promjena nekih svojstava u tijelu koje se iz njih razvije. Radi se o vrlo rijetkom događaju tijekom evolucijskog procesa, a posljedica mu je razvoj novih pasmina, boja i tipova mačaka.

Osim rijetkih mutacija, na način na koji geni izražavaju svoju osobnost u svakom pojedinom slučaju, utječe i mnogo drugih faktora. Ponekad su u to uključeni i negenetski i nenasljedni procesi, a posljedica te vrste prirođenih nenasljednih pojava je promjena poput različite raspodjele bijelih područja na mačkama dvobojnog krzna.

Dolores
Autor: Dolores

Novinarka, fotografkinja i velika ljubiteljica životinja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *